Misterija

Tito je ovde izgradio tajni podzemni grad, a pristup je bio zabranjen čak i njegovoj sviti: Evo šta se krije duboko ispod zemlje!

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Universal History Archive/Universal Images Group / Universal images group / Profimedia, tv prva printscreen
  • U slovenačkoj Gotenici, duboko u šumi, Jugoslavija je posle sukoba Tita i Staljina gradila tajni podzemni komandni centar za slučaj napada ili nuklearnog rata.
  • Čitavo područje bilo je zabranjena zona od više od 200 kvadratnih kilometara, a pristup je bio strogo kontrolisan čak i za Titovu pratnju.
  • Glavni bunker mogao je da primi oko 100 ljudi na tri meseca, dok je obližnji Škrilj služio za telekomunikacionu podršku i danas je otvoren za posete.

Duboko u gustim šumama slovenačkog Kočevskog, daleko od puteva i naseljenih mesta, nalazi se Gotenica - mesto koje je decenijama bilo gotovo potpuno odsečeno od ostatka sveta.

Dok su obični građani živeli u uverenju da je reč o još jednom zabačenom šumskom području, ispod zemlje su se gradili tajni vojni objekti namenjeni za slučaj najgoreg mogućeg scenarija - napada na Jugoslaviju, pa čak i nuklearnog rata.

Foto: Profimedia

Ova neobična priča počela je nakon sukoba Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Staljina 1948. godine.

Odnosi između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza bili su ozbiljno narušeni, a strah od moguće vojne intervencije postao je jedan od ključnih razloga za izgradnju podzemnih komandnih centara širom zemlje.

Već naredne godine jugoslovensko rukovodstvo naložilo je da se u republikama izgrade zaštićeni podzemni objekti iz kojih bi, u slučaju napada, moglo da se nastavi komandovanje i organizuje otpor.

Za slovenački objekat izabrana je Gotenica, zabačeno područje okruženo gustim šumama, sa prirodnim zaklonima i mogućnošću povlačenja prema unutrašnjosti zemlje ili Jadranskom moru.

Čitav kraj pretvoren u zabranjenu zonu

Da bi tajna ostala sačuvana, nije bilo dovoljno sakriti samo ulaz u podzemni objekat. Zato je čitavo područje oko Gotenice i obližnjeg Škrilja stavljeno pod poseban režim bezbednosti.

Foto: You tube Printscreen/Prva Tv

Zatvorena vojna zona u jednom trenutku prostirala se na više od 200 kvadratnih kilometara. Pristup je bio strogo kontrolisan, a za ulazak u pojedine delove bili su potrebni posebna dozvola i odobrenje vlasti.

Nisu bili dobrodošli ni svi jugoslovenski građani, a kamoli stranci.

Posebno potresan deo ove priče odnosi se na lokalno stanovništvo. Tokom uspostavljanja zatvorene zone stanovnici pojedinih sela bili su prisilno iseljeni.

U prvoj polovini pedesetih godina srušene su i crkve i kapele na tom području, pa meštani decenijama nisu imali mogućnost da u svom kraju praktikuju verske obrede.

Foto: You tube Printscreen/Prva Tv

Koliko je tajnost bila važna govori i podatak da čak ni ljudi koji su pratili Tita tokom njegovih poseta nisu automatski imali dozvolu da pristupe tajnim objektima.

Prema podacima koje je objavila slovenačka vladina publikacija "Sinfo", Tito je Gotenicu posetio tri puta, ali je pristup tajnim objektima bio ograničen čak i članovima njegove pratnje.

Podzemlje za preživljavanje nuklearnog rata

Glavni podzemni objekat u Gotenici bio je namenjen zaštiti slovenačkog političkog i vojnog rukovodstva u slučaju rata.

Prema podacima objavljenim u slovenačkim medijima, imao je oko 1.500 metara tunela i približno 2.500 kvadratnih metara površine. U njemu je moglo da boravi oko 100 ljudi, i to približno tri meseca bez izlaska na površinu.

Međutim, Gotenica nije bila jedina tajna lokacija u tom kraju. Na oko deset kilometara udaljenosti, kod sela Škrilj, izgrađen je još jedan podzemni objekat, poznat kao K-35, koji je služio za telekomunikacionu podršku glavnom komandnom centru.

Bunker Škrilj završen je 1957. godine. Nalazi se oko 75 metara ispod zemlje, ima približno 500 metara hodnika i šest podzemnih prostorija. U njegovu izgradnju bilo je uključeno oko 80 ljudi, a radovi su izvođeni u strogoj tajnosti.

Foto: You tube Printscreen/Prva Tv

Posebno je zanimljivo što su u objektu bili ugrađeni sopstveni agregati za proizvodnju električne energije, sistem za ventilaciju, rezervoar za vodu i oprema za komunikaciju. Sve je bilo osmišljeno tako da ljudi u slučaju hemijskog ili nuklearnog napada mogu da nastave da rade bez oslanjanja na spoljašnji svet.

Tajna koja je trajala do raspadanja Jugoslavije

Gotenica i okolna vojna zona ostale su zatvorene sve do promena koje su usledile krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina. Tek tada je javnost počela da saznaje šta se decenijama gradilo duboko u slovenačkim šumama.

U vreme raspada Jugoslavije ovo područje dobilo je novu ulogu. U Kočevskoj Reci je 17. decembra 1990. javnosti prvi put predstavljena jedinica slovenačke Teritorijalne odbrane, uoči referenduma o nezavisnosti Slovenije.

Danas Gotenica više nema nekadašnju ulogu tajnog komandnog centra. Podzemni objekat u Gotenici dobio je drugu namenu, dok je bunker K-35 u Škrilju postao dostupan organizovanim turističkim grupama nakon što je 2017. otvoren za posete.

Tako je mesto koje je decenijama bilo simbol najveće državne tajne postalo svedočanstvo jednog vremena u kojem se Jugoslavija, strahujući od novog rata, pripremala čak i za mogućnost da život i državno rukovodstvo nastave duboko ispod zemlje.